Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

Beograd, 06. studenog 2018.

Državni proračun Srbije za 2019. predviđa povećanje izdvajanja za infrastrukturne projekte

Naputkom za pripremu proračuna za 2019. i projekcija za 2020. i 2021. godinu predviđeno je značajno povećanje javnih ulaganja, odnosno 30 milijardi dinara (oko 250 milijuna eura) više za realizaciju infrastrukturnih projekata, objavio je srbijanski ministar financija Siniša Mali.

U idućoj godini, rekao je, predviđeno je također smanjenje poreznog opterećenja rada ukidanjem doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca i tom mjerom smanjuje se porezno opterećenje prosječne neto plaće za 1 posto, odnosno sa 63 na 62 posto. Ušteda za ukupno gospodarstvo po toj osnovi iznosi 11,9 milijardi dinara, dok se neto utjecaj na fiskalni rezultat procjenjuje na oko devet milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo financija. Cilj je rasterećenje gospodarstva radi poticanja rasta i zapošljavanja. Predviđeno je i smanjenje parafiskalnih nameta ukidanjem pojedinih naknada, uz jedinstveno zakonsko uređenje tog područja, a procijenjeni gubitak prihoda po toj osnovi iznosi oko dvije milijarde dinara. Također, planira se napuštanje takozvanih kriznih mjera, koje su bile na snazi u okviru programa fiskalne konsolidacije.

Ukinut je Zakon o privremenom uređivanju načina isplate mirovina, uz povećanje najnižih mirovina do 5 posto u odnosu na isplaćenu mirovinu u rujnu ove godine. Učinci tih mjera u 2019. jesu veći ukupni rashodi za mirovine u iznosu od 40 milijardi dinara. Fazno se napušta i Zakon o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plaća, odnosno zarada i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava u dijelu koji je obvezivao javna poduzeća (republička i lokalna) na uplatu iznosa uštede po osnovi smanjenja plaća u republički proračun. Po toj osnovi prihodi će biti manji za oko 8,5 milijardi dinara.

Makroekonomskim projekcijama za razdoblje od 2019. do 2021. godine predviđena je kumulativna stopa realnog rasta BDP-a od 11,9 posto, zasnovana prije svega na povećanju domaće potražnje. Taj izvor rasta je determiniran kako trajnim rastom investicija, tako i rastom osobne potrošnje uslijed povećanja životnog standarda stanovništva. Nešto niža stopa u 2019. godini posljedica je visoko postavljene baze u poljoprivredi i građevinarstvu uslijed rasta ostvarenog tijekom 2018. godine. Orijentacija fiskalne politike u srednjem roku je održanje niskog deficita, daljnje smanjenje javnog duga, ali i korištenje fiskalnog prostora u cilju potpore gospodarskom rastu, navodi se u priopćenju Ministarstva financija Republike Srbije.