Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

  • Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
  • Zbog financijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
  • Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
  • Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
  • Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
  • Izvoz povećava devizne rezerve.
  • Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
  • Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
  • Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, međutim, ta poduzeća zapošljavaju 51% zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 62%, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 73% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Također ostvaruju dobit od 76%. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.
 

Zašto izvoziti?

  • Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuju poslovanje poduzeća.
  • Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru jedinstvenog tržišta EU.
  • Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
  • Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
  • S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2017. 
(konačni podaci)

Konačni podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku u 2017. i dalje pokazuju porast izvoza i uvoza Republike Hrvatske, a prema privremenim podacima Eurostata, Republika Hrvatska najveća je izvoznica ogrjevnog drva u druge države članice, s udjelom od 24%.

Rastu izvoz i uvoz te vanjskotrgovinski deficit i pokrivenost uvoza izvozom

Prema konačnim podacima robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2017. u usporedbi s 2016. vidljivo je da izvoz i uvoz i dalje rastu, kao i vanjskotrgovinski deficit te pokrivenost uvoza izvozom.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2017. iznosio je oko 105 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2016. povećanje od oko 12 milijardi kuna, odnosno oko 13%. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 163 milijarde kuna i povećao se za oko 15 milijardi kuna, odnosno 10% u usporedbi s godinom prije.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2017. iznosio je oko 59 milijardi kuna te je porastao za oko 5%, odnosno veći je za 3 milijarde kuna nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64% u 2017., dok je godinu prije iznosila nešto manje od 63%.

Prerađivačka industrija najviše pridonosi porastu izvoza i uvoza

Prerađivačka industrija, čiji udio u ukupnom izvozu u 2017. iznosi 89%, ostvarila je porast izvoza od oko 13% i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Republike Hrvatske.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 7% i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s oko 40%.

Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s udjelom od oko 8% u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 27%.

Porastu uvoza u 2017. također je najviše pridonijela Prerađivačka industrija, s udjelom oko 87% u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza od oko 9%.

Ostala prerađivačka industrija, kao dio Prerađivačke industrije, s udjelom od oko 3% u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za oko 38% u odnosu na godinu prije.

Povećanju uvoza isto tako znatno je pridonijela i Proizvodnja metala, s udjelom od oko 6% u ukupnom uvozu i porastom od gotovo 17%.

Strojevi i prijevozna sredstva i dalje ostvaruju gotovo četvrtinu vrijednosti ukupnog izvoza i uvoza

Najveća vrijednost izvoza i uvoza, odnosno gotovo četvrtina ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske, prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), ostvarena je u sektoru Strojevi i prijevozna sredstva. Izvoz tog sektora u 2017. iznosio je nešto više od 24 milijarde kuna i čini nešto više od 23% ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio 42 milijarde kuna i ostvario je udio od gotovo 26%.

Italija, Slovenija i Njemačka najvažniji partneri iz EU-a

Tržište EU-a daleko je najvažnije za Republiku Hrvatsku jer robna razmjena s državama članicama EU-a u 2017. čini gotovo 65% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na godinu prije porastao za oko 10%, te oko 78% ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 11%. Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2017. Italija, Njemačka i Slovenija. Italija, s udjelom od gotovo 14% ukupnog izvoza, zemlja je partner u koju je izvezeno najviše robe u 2017., i to oko 13% više u odnosu na 2016. Udio uvoza robe iz Njemačke u ukupnome hrvatskom uvozu u 2017. iznosi više od 15% i uvezeno je gotovo 5% robe više nego godinu prije. Slovenija je i dalje jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske u 2017., s udjelom od gotovo 11% ukupnog izvoza i ukupnog uvoza. U tu je zemlju u 2017. izvezeno 3% robe manje, dok je uvoz bio oko 8% veći.

Izvoz u Bosnu i Hercegovinu ne mijenja trend

Robna razmjena s trećim zemljama u 2017. čini oko 35% ukupnog izvoza, koji je porastao za 18%, i gotovo 22% ukupnog uvoza, koji je porastao za 6% u usporedbi s 2016. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska u 2017. ostvarila robnu razmjenu su Bosna i Hercegovina, Srbija te Kina. Gotovo 10% ukupnoga hrvatskog izvoza u 2017. ostvareno je u Bosni i Hercegovini. U odnosu na lani porastao je gotovo za 21%, dok je uvoz porastao za više od 18%.

Pozicija hrvatske robne razmjene u EU

Prema privremenim podacima Eurostata, Republika Hrvatska u 2017. u izvozu i uvozu EU-28 s trećim državama sudjeluje s 0,3%.

U razdoblju između 2016. i 2017. kretanje robne razmjene uvrstilo je RH među šest zemalja s najvećim porastom izvoza i uvoza u druge države članice EU-a.