Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

  • Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
  • Zbog financijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
  • Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
  • Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
  • Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
  • Izvoz povećava devizne rezerve.
  • Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
  • Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
  • Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, međutim, ta poduzeća zapošljavaju 51% zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 62%, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 73% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Također ostvaruju dobit od 76%. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.
 

Zašto izvoziti?

  • Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuju poslovanje poduzeća.
  • Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru jedinstvenog tržišta EU.
  • Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
  • Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
  • S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2018. GODINI (konačni podaci)

Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2018. godini.“, koje je objavljeno 24. svibnja 2019. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

Opći pregled

Hrvatska je tijekom 2018. godine, u usporedbi s 2017. ostvarila rast izvoza i uvoza kao i vanjskotrgovinskog deficita, uz pad pokrivenosti uvoza izvozom, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2018. iznosio je 107,9 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2017. povećanje za oko 3 milijarde kuna, odnosno za 3,2 posto. Ukupan je uvoz istodobno iznosio 176,2 milijarde kuna i povećane je za 13 milijardi kuna, odnosno za 7,9 posto u usporedbi s 2017. godinom.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2018. iznosio je 68,3 milijardi kuna te je porastao za 16 posto odnosno veći je za otprilike 10 milijardi kuna u odnosu na 2017. godinu. Zbog snažnijeg rasta uvoza u odnosu na izvoz pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,2 posto te je smanjena u odnosu na 2017., kad je iznosila 64 posto.

Robna razmjena prema djelatnostima

Najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza imala je prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom izvozu od gotovo 90 posto te međugodišnjim rastom izvoza za 4,1 posto.
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 8 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to za 17,7 posto.
Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 5 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza za 22,3 posto.

Porastu uvoza u 2018. godini isto je tako najviše pridonijela prerađivačka industrija, s udjelom od 87 posto u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza za 7,6 posto u odnosu na 2017. godinu. Pritom je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu najviše pridonijela povećanju uvoza i to za 17,6 posto u odnosu na 2017. godinu.
Znatan doprinos povećanju uvoza imala je i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu i porastom za 12,9 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da sektor strojeva i prijevoznih sredstava ostvaruje najveću vrijednost odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK-u). U 2018. izvoz tog sektora iznosio je nešto više od 25 milijardi kuna i činio je nešto više od 23 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio oko 47 milijardi kuna odnosno više od 26 posto ukupnog uvoza.

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Hrvatska robna razmjena s tržištem EU-a znatno raste svake godine te je u 2018. po podacima DZS-a činila gotovo 69 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2017. porastao za 9,3 posto, na 74,2 milijarde kuna te 78 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za 7,9 posto, na 176,2 milijarde kuna.

Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet država članica EU-a koje realiziraju više od tri četvrtine svog uvoza iz drugih država članica EU-a.
Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2018. bili Njemačka, Italija i Slovenija. S udjelom od gotovo 15 posto ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018., i to oko 10 posto više u odnosu na 2017. Vrijednost izvoza u Italiju pritom je iznosila 15,8 milijardi kuna.

U ukupnom hrvatskom uvozu u 2018. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je više od 15 posto, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, država u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali i iz koje se najviše uvozilo.

Slovenija je redovito jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa je tako u 2018. izvoz kao i uvoz iz susjedne nam države činio gotovo 11 posto ukupnog izvoza i uvoza. U 2018. izvoz u Sloveniju porastao je za 6,2 posto, na 11,9  milijardi kuna, a uvoz je bio  veći za 12,2 posto, s vrijednošću od 12,2 milijarde kuna.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2018. činila je oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je pao za oko 8 posto i gotovo 22 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8 posto u usporedbi s 2017. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2018. i nadalje su bili Bosna i Hercegovina, Srbija i Kina. U 2018. oko 9 posto ukupnoga hrvatskog izvoza ostvareno je u Bosni i Hercegovini koji je jedan posto manji nego 2017. godine i iznosio je 10,1 milijardu kuna, dok je uvoz porastao za 6,4 posto, na 5,4 milijarde kuna.

Izvoz u Srbiju 2018. godine je u usporedbi s 2017. pao za 5,5 posto, na 4,7 milijardi kuna, a uvoz je povećan za 3,8 posto, na 4,3 milijarde kuna.
U Kinu je lani izvezeno robe u vrijednosti 989,4 milijuna kuna ili 18,4 posto više, a uvezeno za 5,9 milijardi kuna ili 15,1 posto više.

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2017. 
(konačni podaci)

Konačni podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku u 2017. i dalje pokazuju porast izvoza i uvoza Republike Hrvatske, a prema privremenim podacima Eurostata, Republika Hrvatska najveća je izvoznica ogrjevnog drva u druge države članice, s udjelom od 24%.

Rastu izvoz i uvoz te vanjskotrgovinski deficit i pokrivenost uvoza izvozom

Prema konačnim podacima robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2017. u usporedbi s 2016. vidljivo je da izvoz i uvoz i dalje rastu, kao i vanjskotrgovinski deficit te pokrivenost uvoza izvozom.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2017. iznosio je oko 105 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2016. povećanje od oko 12 milijardi kuna, odnosno oko 13%. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 163 milijarde kuna i povećao se za oko 15 milijardi kuna, odnosno 10% u usporedbi s godinom prije.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2017. iznosio je oko 59 milijardi kuna te je porastao za oko 5%, odnosno veći je za 3 milijarde kuna nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64% u 2017., dok je godinu prije iznosila nešto manje od 63%.

Prerađivačka industrija najviše pridonosi porastu izvoza i uvoza

Prerađivačka industrija, čiji udio u ukupnom izvozu u 2017. iznosi 89%, ostvarila je porast izvoza od oko 13% i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Republike Hrvatske.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 7% i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s oko 40%.

Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s udjelom od oko 8% u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 27%.

Porastu uvoza u 2017. također je najviše pridonijela Prerađivačka industrija, s udjelom oko 87% u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza od oko 9%.

Ostala prerađivačka industrija, kao dio Prerađivačke industrije, s udjelom od oko 3% u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za oko 38% u odnosu na godinu prije.

Povećanju uvoza isto tako znatno je pridonijela i Proizvodnja metala, s udjelom od oko 6% u ukupnom uvozu i porastom od gotovo 17%.

Strojevi i prijevozna sredstva i dalje ostvaruju gotovo četvrtinu vrijednosti ukupnog izvoza i uvoza

Najveća vrijednost izvoza i uvoza, odnosno gotovo četvrtina ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske, prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), ostvarena je u sektoru Strojevi i prijevozna sredstva. Izvoz tog sektora u 2017. iznosio je nešto više od 24 milijarde kuna i čini nešto više od 23% ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio 42 milijarde kuna i ostvario je udio od gotovo 26%.

Italija, Slovenija i Njemačka najvažniji partneri iz EU-a

Tržište EU-a daleko je najvažnije za Republiku Hrvatsku jer robna razmjena s državama članicama EU-a u 2017. čini gotovo 65% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na godinu prije porastao za oko 10%, te oko 78% ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 11%. Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2017. Italija, Njemačka i Slovenija. Italija, s udjelom od gotovo 14% ukupnog izvoza, zemlja je partner u koju je izvezeno najviše robe u 2017., i to oko 13% više u odnosu na 2016. Udio uvoza robe iz Njemačke u ukupnome hrvatskom uvozu u 2017. iznosi više od 15% i uvezeno je gotovo 5% robe više nego godinu prije. Slovenija je i dalje jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske u 2017., s udjelom od gotovo 11% ukupnog izvoza i ukupnog uvoza. U tu je zemlju u 2017. izvezeno 3% robe manje, dok je uvoz bio oko 8% veći.

Izvoz u Bosnu i Hercegovinu ne mijenja trend

Robna razmjena s trećim zemljama u 2017. čini oko 35% ukupnog izvoza, koji je porastao za 18%, i gotovo 22% ukupnog uvoza, koji je porastao za 6% u usporedbi s 2016. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska u 2017. ostvarila robnu razmjenu su Bosna i Hercegovina, Srbija te Kina. Gotovo 10% ukupnoga hrvatskog izvoza u 2017. ostvareno je u Bosni i Hercegovini. U odnosu na lani porastao je gotovo za 21%, dok je uvoz porastao za više od 18%.

Pozicija hrvatske robne razmjene u EU

Prema privremenim podacima Eurostata, Republika Hrvatska u 2017. u izvozu i uvozu EU-28 s trećim državama sudjeluje s 0,3%.

U razdoblju između 2016. i 2017. kretanje robne razmjene uvrstilo je RH među šest zemalja s najvećim porastom izvoza i uvoza u druge države članice EU-a.