Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

          Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

  • Iako samo 15% poduzeća u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno zapošljavaju 52% zaposlenih u svim poduzećima; ostvaruju 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 79% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.
  • Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
  • Zbog financijskih i drugih ograničenja unutarnjeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
  • Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
  • Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
  • Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
  • Izvoz povećava devizne rezerve.
  • Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
  • Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
  • Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

          Zašto izvoziti?

  • Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
  • Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Iskustvo, poput saznanja o drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanije koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuje poslovanje poduzeća.
  • Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru zajedničkog europskog tržišta.
  • Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
  • Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
  • S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2016. GODINI
(privremeni podaci)
 

 Napomena:
 Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do prosinca 2016.“, koje je objavljeno 10. ožujka 2017. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (
www.dzs.hr).
 
Prema metodološkom obrazloženju DZS-a, mjesečni podaci ispravljaju se sve dok se ne zaključi konačna obrada tekuće godine (sredinom sljedeće godine). Mjesečni rezultati sve do konačne obrade tekuće godine i objavljivanja konačnih podataka smatraju se privremenima. Konačni podaci o robnoj razmjeni RH s inozemstvom za 2016. godinu bit će objavljeni u svibnju 2017.godine.

 
 
Opći pregled
 
Hrvatski je robni izvoz u 2016. godini iznosio je 92,5 milijarde kuna, dok je uvoz istodobno iznosio 148,3 milijardi kuna, pokazuju privremeni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
 
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u 2016. godini iznosi 55,5 milijardi kuna i porastao je 4,7 posto u odnosu na 2015. godinu.
 
Pokrivenost uvoza izvozom, pak, na kraju 2016. godine je iznosila 62,6 posto i bila je nešto viša od 62,4 postotne stope s kraja 2015. godine.
 
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju u 2016. povećan 6,9 posto, na 12,32 milijarde eura, dok je uvoz porastao 6,5 posto, na gotovo 19,7 milijardi eura.
 
Tako je vanjskotrgovinski deficit izražen u eurima u 2016. godini iznosi 7,36 milijardi eura te je 5,9 posto viši nego na kraju 2015. godine.
 
 
Robna razmjena prema djelatnostima
 
Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je farmaceutska industrija - za 56,4 posto, na 895,3 milijuna eura, a znatno je, za 29,2 posto, narastao i izvoz industrije motornih vozila, prikolica i poluprikolica, na 452,9 milijuna eura, kao i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, kojih je izvezeno za 21,25 posto više, odnosno u vrijednosti od 936,4 milijuna eura.
 
Najznačajniji pad izvoza iskazan je, pak, kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 39,8 posto, na 293,2 milijuna eura.
 
 
Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
 

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i prošle su godine bile članice Europske unije, na koje se odnosi 66,4 posto lanjskog robnog izvoza, ali i više od 77,2 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju prošle godine 8,2 milijarde eura ili 6,6 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz povećan za 5,4 posto, na 15,2 milijardi eura.
 
Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.
 
Tako je u Njemačku u 2016. godine hrvatsko gospodarstvo izvezlo roba za 1,45 milijarde eura, uz godišnji rast od 11,3 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao za 11,1 posto, na 3,2 milijarde eura.
 
U Italiju je izvoz roba iznosio 1,68 milijardi eura ili 9,3 posto više nego prethodne godine, a robni uvoz iz te zemlje rastao je za 1,6 posto, na gotovo 2,5 milijarde eura.
 
Izvoz u Sloveniju povećan je istovremeno 8,8 posto, na 1,54 milijarde eura, uz rast uvoz iz te zemlje za 9,1 posto, na 2,15 milijardi eura.
 
Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, prošle godine bio na razini 2 milijarde eura te je smanjen za 2,1 posto, dok je uvoz iz tih zemalja povećan 15 posto, na 1,16 milijardi eura.

 

Robna razmjena s inozemstvom od prosinca 2015. do prosinca 2016.

 ​Izvor: Državni zavod za statistiku