Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

          Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

  • Iako samo 13% poduzeća u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima; ostvaruju 65% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 70% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.
  • Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
  • Zbog financijskih i drugih ograničenja unutarnjeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
  • Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
  • Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
  • Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
  • Izvoz povećava devizne rezerve.
  • Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
  • Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
  • Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

          Zašto izvoziti?

  • Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
  • Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Iskustvo, poput saznanja o drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanije koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuje poslovanje poduzeća.
  • Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru zajedničkog europskog tržišta.
  • Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
  • Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
  • S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

 

 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE
(za razdoblje od siječnja do prosinca 2015. godine)

Napomena:
Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do prosinca 2015.“, koje je objavljeno 09. ožujka 2016. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

Prema metodološkom obrazloženju DZS-a, mjesečni podaci ispravljaju se sve dok se ne zaključi konačna obrada tekuće godine (sredinom sljedeće godine). Mjesečni rezultati sve do konačne obrade tekuće godine i objavljivanja konačnih podataka smatraju se privremenima. Konačni podaci o robnoj razmjeni RH s inozemstvom za 2015. godinu bit će objavljeni 22. svibnja o.g.

 

Robna razmjena

Hrvatski je robni izvoz u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. godine porastao za 11 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, dok je uvoz rastao za 7,7 posto, pokazuju objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je druga godina zaredom kako izvoz raste, s obzirom da je u 2014. godini porastao po stopi od 8,7 posto, dok je uvoz porastao za 4,3 posto.

U navedenom je razdoblju RH izvezla roba u vrijednosti 87,8 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 140,7 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 52,9 milijardi kuna.

Pokrivenost uvoza izvozom za 2015. godinu iznosila je 62,4 posto, što je za 1,9 postotnih bodova više nego 2014. godine.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u dvanaest mjeseci prošle godine iznosio je 11,5 milijardi eura što je 11,2 posto više nego u 2014. godini. Uvoz, iskazan u eurima iznosio je 18,5 milijardi eura i porastao je za 7,9 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 7,0 milijardi eura.

 

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija na koju se odnosi 66,6 ukupnog robnog izvoza. Tijekom 2015. godine u zemlje članice Europske unije izvezeno je roba u vrijednosti 7,67 milijardi eura, što je 16,0 posto više u odnosu na izvoz iz 2014. godine, dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao 10,2 posto, na 14,4 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u istom je razdoblju iznosio 2,06 milijardi eura te je pao za 0,9 posto, uz istodobni rast uvoza za 12,7 posto, na 1,01 milijardi eura.

Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka s ukupnom vrijednosti robne razmjene u 2015. godini od 4,16 milijardi eura, dok su najznačajnija izvozna tržišta, po iznosu izvoza, Italija, Slovenija i Njemačka.

U Italiju je tijekom 2015. godine izvezeno roba u vrijednosti 1,54 milijardi eura, što je 7,4 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje pao za 1 posto, na 2,4 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju je u 2015. godini povećan za 20,3 posto, na 1,41 milijardi eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 6,6 posto, na 1,97 milijardi eura.

Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske tijekom 2015. godine izvezeno roba u vrijednosti 1,3 milijardi eura ili 12,2 posto više, uz istovremeni porast uvoza za 10,5 posto, na 2,86 milijardi eura.

 

Robna razmjena prema djelatnostima

Znatne stope rasta izvoza tijekom 2015. godine bilježe proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka za 35,7 posto, na 571 milijuna eura; proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 32,9 posto, na 355 milijuna eura; proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 27,2 posto, na 388 milijuna eura; proizvodnja računala za 23,9 posto, na 382 milijuna eura; proizvodnja proizvoda od gume i plastike za 20,1 posto, na 306 milijuna eura, a značajno je rastao i izvoz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - za 21,5 posto, na 534 milijuna eura.

Rast izvoza tijekom 2015. godine ostvarile su i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava za 19,7 posto na 487 milijuna eura, proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 16,4 posto, na 931 milijun eura te proizvodnja odjeće za 6,4 posto, na 626 milijuna eura.

Djelatnosti kod kojih je zabilježen pad izvoza tijekom 2015. godine su rudarstvo i vađenje, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda i proizvodnja metala.

 

Slika 1. Robna razmjena RH s inozemstvom od prosinca 2014. do prosinca 2015.

Izvor: Državni zavod za statistiku