Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

          Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

  • Iako samo 15% poduzeća u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno zapošljavaju 52% zaposlenih u svim poduzećima; ostvaruju 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 79% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.
  • Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
  • Zbog financijskih i drugih ograničenja unutarnjeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
  • Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
  • Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
  • Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
  • Izvoz povećava devizne rezerve.
  • Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
  • Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
  • Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

          Zašto izvoziti?

  • Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
  • Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Iskustvo, poput saznanja o drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanije koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuje poslovanje poduzeća.
  • Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru zajedničkog europskog tržišta.
  • Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
  • Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
  • S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

 

 

Robna razmjena Republike Hrvatske
(za razdoblje od siječnja do rujna 2016. godine)


Napomena:
Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do rujna 2016.“, koje je objavljeno 08. prosinca 2016. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (
www.dzs.hr).
 
Prema metodološkom obrazloženju DZS-a, mjesečni podaci ispravljaju se sve dok se ne zaključi konačna obrada tekuće godine (sredinom sljedeće godine). Mjesečni rezultati sve do konačne obrade tekuće godine i objavljivanja konačnih podataka smatraju se privremenima. Konačni podaci o robnoj razmjeni RH s inozemstvom za 2016. godinu bit će objavljeni u svibnju 2017.godine.

 
Opći pregled
 
Hrvatski je robni izvoz u prvih devet mjeseci 2016. iznosio 66,3 milijarde kuna, dok je uvoz istodobno iznosio 109 milijardi kuna, pokazuju drugi privremeni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
 
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske za prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosi 42,7 milijardi kuna i porastao je 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
 
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 60,8 %.
 
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka godine do kraja rujna iznosio 8,8 milijardi eura, dok je uvoz istodobno iznosio 14,5 milijardi eura.
 
Tako je vanjskotrgovinski deficit izražen u eurima u prvih devet mjeseci iznosio 5,7 milijardi eura.


Robna razmjena prema djelatnostima
 
Promatrano prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u promatranom razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija - za 46,1 posto, na 573 milijuna eura, a znatno je, za 24 posto, na 707,6 milijuna eura rastao i izvoz gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

Osjetno povećanje izvoza, za 23,5 posto, na 309 milijuna eura bilježi se i kod motornih vozila, prikolica i poluprikolica te električne opreme, na 640 milijuna eura, što je godišnji rast od 20,1 posto.

Znatniji pad izvoza iskazan je kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 39,6  posto, na 221 milijun eura, kao i kod rafiniranih naftnih proizvoda, za 27,3 posto, na 464 milijuna eura.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
 
Najvažnije tržište za hrvatske proizvode ostala je Europska unija u koju je izvezeno robe u vrijednosti 5,9 milijardi eura ili 4,8 posto više nego u prvih devet lanjskih mjeseci. Uvoz iz članica EU-a je istovremeno rastao za 5,4 posto, na 11,3 milijarde eura.

Pojedinačno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija.

U Njemačku je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 1,1 milijardi eura ili 11,6 posto više nego godinu ranije, a uvezeno za 2,4 milijardi eura ili 11,2 posto više.

U Italiju je izvezeno robe za 1,2 milijarde eura ili 6,3 posto više, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 2,5 posto, na 1,9 milijardi eura.

Izvoz u u Sloveniju je povećan za 4,9 posto, na 1,1 milijardu eura, a uvoz za 9,1 posto, na 1,6 milijardu eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prvih devet mjeseci ove godine bio na razini 1,5 milijardi eura te je bio 2,5 posto niži nego lani, dok je uvoz iz tih zemalja povećan za 10,3 posto, na 830,3 milijuna eura.


Robna razmjena s inozemstvom od rujna 2015. do rujna 2016.